Albert Ellis

Albert Elis (1913-2007) je studirao i doktorirao psihologiju na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. U oblasti psihologije i psihoterapije Elisov rad je od izuzetnog značaja zbog kreiranja psihoterapijskog modaliteta REBT (racionalno-emotivna bihejvioralna terapija).
Elis je inicijalno bio edukovan u okviru psihoanalitičke škole pa se i u kliničkom radu oslanjao na koncepe psihoanalize. Navodio da je imao utisak nedovoljne efikasnosti takvog vida terapijskog rada, što se može tumačiti kao inspiracija da napravi distancu od psihoanalize i okrene drugačijoj konceptualizaciji dinamike unutar ličnosti.
U sagledavanju psiholoških manifestacija veliki značaj je na kognitivnim elementima subjektivnog doživljaja
Ističući važnost racionalnih elemenata, odnosno sadržaja i načina razmišljanja u psihološkom funkcionisanju, kao i psihopatologiji pojedinca, Elis koncipira terapijski pristup kome daje naziv racionalna terapija - RT. (Vukosavljević-Gvozden, 2009) Daljim formulisanjem terapijske teorije i pristupa gde je akcenat na kognitivnim elemenatima (stavovi i mišljenji) i njihovoj povezanosti sa emocijama i ponašanjima, Elis 1955. godine i sam naziv proširuje u racionalno emotivne terapija - RET. (Volen i sar, 2014) Iracionalna uverenja o sebi, drugima i svetu povezana su sa emocionalnim tegobama i imaju posledice u ponašanju. Ova misao je paradigma Elisovog učenja koje je tokom godina detaljnije razradio uvođenjem brojnih pojmova i šema koje prikazuju kako nastaje određeni psihopatološki simptom.
Na Elisovu teoriju uticala je helenistička filozofija, naročito stoicizam. Jedna od okosnica Elisove teorije je misao filozofa Epikteta - Čovek nije uznemiren zbog samih stvari, nego zbog njegovog shvatanja istih.
Elis je u objašnjavanju strukture i dinamike ličnih doživljaja, a tako i psiholoških problema, stavio akcenat na međusobnu povezanost razmišljanja osobe, emocije i ponašanja i to koncizno prikazao kroz tzv. ABC model:
A - aktivirajući događaj,
B - razmišljanja osobe, odnosno uverenja i stavovi koje osoba ima prema aktivirajućem događaju,
C- emocionalna reakcija i/ ili ponašanje koje nastaje kao posedica aktiviranja određenog načina razmišljanja.
U odnosu na ovu šemu, neurotska stanja bi se mogla opisati kao posledica iracionalnih uverenja (B), koja su na određeni način nerealistična, prezahteva, rigidna.
Pozivanje na ovu šemu u procesu promene, osobu stavlja u aktivnu poziciju, na način da može prepozna i imenuje elemente psihološkog problema. Uzrok tegoba ne traži se u potisnutom i nesvesnom ili u detinjstvu. Kada je aktuelan način razmišljanja i pristupanja nefunkcionalan, cilj psihoterapijskog rada je formiranje i aktiviranje racionalnih uverenja.
Uočavanjem i formulisanjem iracionalnih uverenja - rigidnih, dogmatskih, nerealističnih stavova i očekivanja otvara se put ka njihovom preispitivanju, odnosno osporavanju. Cilj je da se uverenja koja čine osnovu ili faktor održavanja problematičnog simptoma zamene racionalnim uverenjima.
ABC šema korisna je osobama koje idu na psihoterapiju, jer nudi prostor za uviđanje povezanosti načina razmišljanja, situacija u kojima se iracionalan uverenja intenziviraju, emocionalnih i bihejvioralnih posledica.

As one of the basic ideas of rational-emotive therapy is that people are capable of actively constructing and reconstructing personal thoughts and feelings, and that is why he called his approach a constructivist theory. (Volen et al., 2014) He considered that RET opposes rigidity and supports openness, searching for alternatives and flexibility in thinking. Ellis emphasized that the relationship between thoughts and emotions are not separate processes, but completely interconnected, drawing a parallel with sensory feelings and human movement, as phenomena that cannot be absolutely demarcated. (Volen et al., 2014)
A good therapeutic alliance, a relationship in which the client feels accepted, is important in the psychotherapy process. Ellis emphasizes the concepts of unconditional acceptance and non-judgment of the person by the psychotherapist. Such an approach of a psychotherapist can be a reparative model of behavior for the person himself in relationships with other people. One of the tasks of psychotherapy is to teach a person how to develop self-acceptance .
In 1993, Ellis added the term behavior to the therapeutic approach in the name, so that since then the official name is rational-emotive behavioral therapy - REBT . (Vukosavljević-Gvozden, 2009)
Literature:
Vukosavljević-Gvozden, T. (2009). Rational-emotive behavioral therapy, theory and method. Belgrade: Creative Center.
Eric, Lj. et al. (2011). Psychotherapy. Novi Sad: Psychopolis Institute.
Loved. S., DiGiuseppe., R., Dryden. V. (2014). Therapeutic guide for radional-emotive behavioral therapy. Novi Sad: Psychopolis Institute.